Aktiviranje i lakše stavljanje u funkciju postojećih praznih stambenih jedinica cilj je Programa priuštivog najma, koji je usvojila Vlada. Procjenjuju da je u Hrvatskoj 600.000 praznih stambenih jedinica, a za omogućavanje priuštivog stanovanja nedostaje 236.000 stanova. Programom je planirana i aktivacija praznih i neuređenih stanova u vlasništvu države, njih oko 1000, a u ovom je trenutku u pripremi aktivacija njih oko 300. Planira se i aktivacija stanova u građana, a projekt će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Uvjet je da stan, koji će se davati u najam, mora biti prazan prethodne dvije godine

– Plan je do kraja godine raspisati javne pozive i za vlasnike stanova koji su prazni više od dvije godine, a raspisat će se i poziv zaštićenim najmoprimcima koji nisu u prigodi priuštivog stanovanja da nam se jave kako bi se na temelju liste prvenstva mogli useliti u te stanove za koje se nadamo da će naši sugrađani dati na upravljanje APN-u – rekao je resorni ministar Branko Bačić.

Agencija će u ime i za račun vlasnika stana brinuti o stanu tijekom iznajmljivanja, a vlasniku će odmah po potpisu ugovora biti isplaćeno 60 posto ukupne najamnine tijekom trajanja, a nakon proteka pola razdoblja preostalih 40 posto. Najmoprimci će, pak, plaćati priuštivu najamninu, a razliku između iznosa priuštive i medijalne najamnine za lokalne sredine osigurat će se iz državnog proračuna. Na primjeru stana od 60 kvadrata u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosi 660 eura mjesečno. To je 7920 eura godišnje, odnosno 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760, a druga 15.840 eura.

Kako bi to funkcioniralo?

Priuštiva najamnina plaća se APN-u i ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Najviše će se bodovati višečlane obitelji s niskim primanjima. Četveročlana obitelj s prihodom od 2000 eura za najam stana od 60 kvadrata u Zagrebu plaćala bi najamninu 450 eura, a APN bi pokrivao 210 eura do tržišne najamnine. U slučaju rasta prihoda, rasla bi i najamnina, a u slučaju smanjenja obitelj bi imala pravo tražiti korekciju najamnine. APN će najmanje jednom godišnje od Porezne uprave prikupljati podatke o ukupnom dohotku u prethodnoj godini za najmoprimca i sve članove uže obitelji. Ako se najmoprimcu ili njegovim članovima uže obitelji povećaju neto prihodi za više od 15 posto godišnje, o tome je obvezan obavijestiti APN u roku od 30 dana od dana povećanja prihoda.

storyeditor/2025-11-06/PXL_250725_135930693.jpg |

Foto: Patrik Macek/Pixsell

APN će nekretninu iznajmiti slobodnu od ljudi i stvari, a iznimno sa stvarima koje služe za redovnu uporabu, pri čemu Agencija ne odgovara najmoprimcu za ispravnost stvari, izuzev kuhinjskih elemenata i uređaja bijele tehnike ako se nalaze u stambenoj nekretnini koja se daje u najam. Najmoprimac je dužan voditi brigu o stambenoj nekretnini koju koristi i provoditi tekuća održavanja, što se detaljno razrađuje u ugovoru o najmu.

Izmijenjen je i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojima se pojednostavljuje cijeli proces i uvodi novi model stambenog zbrinjavanja otkupom neuseljivog stana u državnom vlasništvu i darovanjem građevnog materijala za popravak stana na zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće. Na cijelom potpomognutom području najamnina u državnim stanovima i državnim kućama iznosit će 36 centi po četvornome metru što je od 15 do 20 puta jeftinije od medijalne cijene.