Prema najnovijim podacima, broj smrti uzrokovanih srčanim i moždanim udarima u Velikoj Britaniji porastao je za 18 posto između 2019. i 2023. godine, a slični su podaci i za većinu drugih država. Stručnjaci upozoravaju da su bolesti srca već godinama vodeći globalni uzrok smrti, premda se oko 80 posto slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika i pravodobnom intervencijom.

U tom kontekstu, istraživački tim sa Sveučilišta Northwestern razvio je besplatan alat namijenjen osobama između 30 i 59 godina. Kalkulator se temelji na nekoliko osnovnih zdravstvenih podataka: krvnom tlaku, razini kolesterola, pušenju, dijabetesu, spolu, dobi i indeksu tjelesne mase, te ih pretvara u percentilni rang koji korisnika uspoređuje sa 100 vršnjaka iste dobi i spola.

– Ovo je prvi put da se koncept percentila koristi za dugoročno predviđanje rizika od srčanih bolesti – istaknula je dr. Sadiya Khan stručnjakinja za kardiovaskularnu epidemiologiju i jedna od autorica alata.

– Ako netko vidi da se nalazi u 90. percentilu, želimo da to bude jasan signal. Rizik nastaje mnogo ranije nego što ljudi misle, a prevencija se ne smije odgađati – nastavlja dr. Khan.

Pritom uspoređuje brigu o srcu sa štednjom za mirovinu.

 – Što ranije počnete, to bolje stojite u budućnosti – tvrdi dr. Khan

Poticaj, a ne dijagnoza

Analizom podataka gotovo 8000 odraslih bez ranije dijagnosticiranih srčanih bolesti, znanstvenici su potvrdili da muškarci u svim dobnim skupinama imaju viši dugoročni rizik od žena, iako se razlika s godinama smanjuje. Upravo zato, napominje dr. Khan, važno je imati alate koji uzimaju u obzir razlike među spolovima.

Foto: 123RF – ilustrativna fotografija

Autori naglašavaju da kalkulator ne zamjenjuje liječničke preglede, već treba poslužiti kao poticaj na razmišljanje o vlastitom zdravlju i na promjene životnih navika koje mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti.

Potreba za jačanjem preventivne svijesti dolazi u razdoblju zabrinjavajućih trendova sve češćih srčanih bolesti.

Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA

Stručnjaci tvrde da su glavni razlozi rastuće krize nezdrava prehrana, povećana konzumacija procesirane hrane, dugoročne posljedice covida-19 na srce i krvne žile te poremećaji u dostupnosti primarne i bolničke skrbi.

EndFragment