Sve privatne zdravstvene ustanove morat će od 1. siječnja ući u sustav CEZIH koji se koristi u javnom zdravstvu, najavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić. Dio je to mjera kojima država namjerava regulirati dvojni rad liječnika.

Kako je pojasnila ministrica, privatnici će postati dio CEZIH-a kako bi se transparentno vidjelo kad su i koliko liječnici iz javnoga zdravstva bili angažirani u privatnim ustanovama. Ujedno, Ministarstvo zdravstva ostaje pri ideji i da liste čekanja budu kriterij. Drugim riječima, ako lista čekanja za određenu pretragu u bolnici premašuje period od 150 dana, doktori iz te bolnice neće moći dobiti odobrenje za rad kod privatnika na tim istim pretragama. Što se tiče CEZIH-a, neki su IT stručnjaci mišljenja da će biti problema u funkcioniranju sustava ako se na njega spoje još i privatne ustanove, dok se istodobno već javno postavljaju pitanja zašto bi privatne ustanove s državom dijelile privatne podatke o pacijentima. Oko odredbe koja se odnosi na liste čekanja dulje od 150 dana, HUBOL je već ranije reagirao rekavši kako je riječ o nekorektnom potezu, s obzirom na to da za liste čekanja nisu krivi liječnici, nego sustav i oni koji organiziraju rad. Predsjednica HUBOL-a, dr. Ivana Šmit, u ranijim nam je razgovorima istaknula da je nepravedno kažnjavati liječnike koji savjesno odrađuju svoj posao u bolnicama i u javnom zdravstvu ispunjavaju svoju kvotu. Zamolili smo stoga ministricu Hrstić za dodatni komentar na aktualne primjedbe.

– Sukladno Zakonu o podacima i informacijama u zdravstvu, članku 28., stavku 3., svi pružatelji zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj obvezni su razmjenjivati zdravstvene podatke putem CEZIH-a. Vezano uz HUBOL, svatko ima pravo na svoj stav, a u suradnji sa svim dionicima eventualno nezadovoljstvo ili neprimjenjivost kriterija rješavat ćemo individualnim pristupom i procjenom učinka na sustav – rekla nam je u nedjelju ministrica Irena Hrstić.

Najavila je i da je u tijeku završna faza povezivanja objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP-ova) s izvanbolničkom hitnom službom i ordinacijama obiteljske medicine te da će se stručne kliničke smjernice, kao glavni kriterij za određivanje pretrage, prilagoditi našem zdravstvenom sustavu, a to će smanjiti liste čekanja. Već su implementirane smjernice za ultrazvuk srca u informatički sustav obiteljskih liječnika, a gotove su i smjernice za dijagnostiku dojke, MRI kralježnice i mozga. No da bi se u potpunosti primijenile, kaže ministrica, nužno je za to informatički doraditi i bolnički sustav. 