Mršav i naizgled slijep muškarac stoji u snijegu u nacističkom koncentracijskom logoru Flossenbürg: slika na prvi pogled izgleda stvarno, no zapravo je dio vala sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom o Holokaustu.

Dok svijet u utorak obilježava Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, stručnjaci upozoravaju da takav sadržaj – bilo da je proizveden kao clickbait radi komercijalne dobiti ili zbog političkih motiva – ugrožava napore za očuvanje sjećanja na nacističke zločine.

AFP-ov tim za provjeru činjenica primijetio je porast takvih prikaza na društvenim mrežama, što iskrivljuje povijest ubojstva šest milijuna europskih Židova od strane nacističke Njemačke tijekom Drugog svjetskog rata.

Među AI-generiranim slikama koje su postale viralne nalazi se i slika male djevojčice s kovrčavom kosom na triciklu.

Predstavljena je kao Hannelore Kaufmann, 13-godišnja djevojčica iz Berlina koja je navodno umrla u logoru smrti Auschwitz, čije se oslobađanje od strane sovjetskih trupa 1945. godine obilježava u utorak.

Međutim, ne postoji nikakav zapis da je ona ikada uopće postojala.

Antisemitizam

Više memorijalnih mjesta i udruga za obilježavanje Holokausta ovaj su mjesec izdali otvoreno pismo upozoravajući na sve veći broj ovih „potpuno izmišljenih“ sadržaja.

Neki od njih proizvode tzv. content farmovi, koji iskorištavaju „emocionalni utjecaj Holokausta kako bi postigli maksimalan doseg uz minimalan trud“.

Slika koja navodno prikazuje logor Flossenbürg spada u tu kategoriju, budući da je prikazana na stranici koja tvrdi da dijeli „prave, ljudske priče iz najmračnijih poglavlja prošlosti“.

Memorijalni centri upozoravaju da se lažni sadržaji također stvaraju „posebno kako bi se umanjila povijesna činjenica, promijenile uloge žrtava i počinitelja ili širile revizionističke narative“. Frankfurtski Anne Frank Educational Centre upozorio je na „poplavu“ sadržaja i propagande generirane umjetnom inteligencijom „u kojima se Holokaust negira ili trivijalizira, a njegove žrtve ismijavaju“.