Boris Jokić: Djeca su loše, držite škole otvorene! Ministar Fuchs: Ne mogu škole liječiti učenike

“Mislila sam da to nikada neću reći ili napisati, ali škola, ova stvarna škola, je jeb… važna. I to još više zbog toga kako se osjećamo nego što tu naučimo. Bez nje smo nigdje… kao brod bez sidra.”

Ovo je komentar učenice 2. razreda Srednje škole u Zadru koja je sudjelovala u velikom istraživanju o utjecaju pandemije na učenike u hrvatskim školama, a koje je na zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja proveo Institut za društvena istraživanja, u suradnji s prosvjetnim sindikatima, te brojnim školama.

Podaci vjerojatno najvećeg ovakvog istraživanja u Hrvatskoj su dosta dramatični. Čak 59,1 posto maturanata kazalo je kako je pandemija korone utjecala negativno na njihovo mentalno zdravlje, a 52,6 posto učenika osmih razreda izjavilo je kako je negativno utjecala na radnu motivaciju.

Istraživanje ukazuje na izrazito velike rupe u znanju i loše psihosocijalno stanje učenika i to se mora adresirati. To bi mogao postati veći javnozdravstveni problem od same pandemije, upozorio je Boris Jokić ravnatelj IDI-ja, te jedan od vodielja istraživanja. Apelirao je da se svi organiziraju, skupe snage, te umanje posljedice pandemije i svega što je donijela učenicima i obrazovnom sustavu.

Više od trećine učenika i u osnovnim i u srednjim školama iskrazalo je pozitivan utjecaj pandemije na odnose s obiteljima, ali 43,9 posto učenika osmih razreda istaknulo je da je negativno ili izrazito negativno utjecala na bavljenje fizičkim aktivnostima.

Učitelji, nastavnici i stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama kazali su kako su primijetili porast depresivnih i anksioznih stanja kod učenika, kao i velik pad motivacije za učenje, te znanja. Sami su izrazili da su imali mnogo više obaveza u online nastavi.

I učenici i nastavnici su istaknuli kako su epidemiološke mjere loše utjecale i na nastavu u školama. Nošenje maski na nastavi negativno je utjecalo na 67,6 posto maturanata i 67,6% nastavnika, te 53,1% učenika osmih razreda. Srednjoškolski nastavnici istaknuli su i problem skraćenih sati zbog čega nije bilo mogućnosti za kvalitetnu obradu gradiva.

Podloga za nove mjere

Pokazuju to rezultati velikog istraživanja koje je na zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji s prosvjetnim sindikatima, te školama napravio Institut za društvena istraživanja. Opsežno istraživanje proveli su u 161 školi (76 osnovnih, 75 srednjih, 10 škola iz potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije), među 27.023 učenika, 4796 učitelja i nastavnika, 161 ravnateljem, te 417 stručnih suradnika.

Upravo ovo istraživanje bit će podloga i za epidemiološke mjere za novu školsku godinu, a koje bi trebale biti objavljene na sjednici Vlade u četvrtak, kazao je ministar Radovan Fuchs. Očekuje kako će se moći “omekšati” mjere u području dodatne i dopunske nastave, izborne nastave, kao i priprema za natjecanja – odnosno da će se tu moći okupljati djeca iz različitih razreda. Time bi se ipak djelomično mogli nadoknaditi nedostaci u znanju.

‘Škola je mjesto gdje se zaljubljuju’

– Loše psihosocijalno stanje učenika je važan društveni problem. Mladima moramo osigurati normalno odrastanje, kakvo nisu imali zadnjih godinu i pol. Moramo osigurati mobilne timove za psihološku pomoć te stručne timove u školama. Škola je mjesto u kojem se mladi zabavljaju, zaljubljuju, uče, razvijaju se. Neka to opet postanu – poručio je Boris Jokić.

On je apelirao da se škole drže otvorenima što je moguće više. Velika većina učenika i nastavnika u istraživanju je upravo nastavu uživo istaknula kao najbolju. Ipak, mjere koje se najavljuju i za ovu godinu, poput maski na nastavi, a koje će biti predstavljene danas na sjednici Vlade, također su teško padale i učenicima i nastavnicima.
Ministar Radovan Fuchs smatra kako će na bolje psihosocijalno stanje utjecati upravo povratak na nastavu.
– Ne možemo u svaku školu staviti psihologa. U školama ne mogu liječiti djecu – zaključio je, istaknuvši kako će na teren po potrebi izlaziti mobilni timovi psihologa.

Nastavnicima pandemija donijela mnoge nove obaveze

Negativne posljedice itekako su osjetili i nastavnici, a i učenici i nastavnici iskazali su negativne posljedice dosadašnjih epidemioloških mjera u školama. Gotovo 50 posto srednjoškolaca je izrazilo da neuspješnije savladavaju ishode učenja, te izvršavaju školske obveze, a pad motivacije prijavilo je pola od svih ispitanih učenika.

 

Voditelji istraživanja upozorili su kako je iznimno važno temeljito pristupiti ovim problemima, posebice lošem mentalnom stanju učenika. Osim otvorenih škola, važno je osigurati mrežu stručnjaka za psihosocijalnu pomoć, kako u prevenciji, tako i u dijagnostici, te terapiji. Samo tako se može spriječiti dugoročne posljedice, istaknula je Zrinka Ristić Dedić iz IDI-ja.

 

Source link

Vaša iskustva i mišljenje ...