Što se dogodi s tijelom nakon što izgorite na suncu?

Nakon 15 minuta

Možda to još ne osjećate, ali šteta je već započela. Već nakon samo 15 minuta izlaganja suncu bez zaštite, UV zračenje počinje prodirati u najpovršnije slojeve kože.

– UVB zračenje počinje oštećivati DNK. Imunološki sustav tijela prepoznaje ovo oštećenje i pokreće upalni odgovor. Krvne žile se šire, zbog čega kod osoba svjetlije puti koža može pocrvenjeti te postati topla i osjetljiva na dodir. To je odgovor tijela kojim pokušava dovesti imunološke stanice na mjesto oštećenja kako bi popravile štetu. Kod osoba tamnije puti crvenilo može biti manje vidljivo, no koža će ipak biti topla i osjetljiva – kaže Dr. Mary Sommerlad, specijalistica dermatologije i glasnogovornica Britanske zaklade za kožu.

Nakon dva sata

Osjećaji topline, osjetljivosti i otekline mogu se pogoršati dok imunološki sustav i dalje reagira, nastavlja dr. Sommerlad.

– U vrlo ekstremnim slučajevima mogu se pojaviti mjehurići – zabrinjavajući znak odumiranja stanica kože koje su izgubile sposobnost međusobnog povezivanja – dodala je.

Bol se pojačava jer živčane stanice aktivira upala nastala UV oštećenjem. U vrlo teškim slučajevima mogu se pojaviti simptomi slični gripi – zimica, bolovi u tijelu i mučnina – zbog otpuštanja upalnih kemijskih spojeva u krvotok uslijed opsežnog UV oštećenja.

Nakon 48 sati

Počinje ljuštenje kože dok tijelo odbacuje oštećene stanice pokušavajući ukloniti one čija je DNK nepovratno oštećena.

– Koža može ostati crvena ili tamnija od izvorne boje. Svrbež se javlja kada započnu procesi zacjeljivanja opečenih područja – kaže dr. Sommerlad. Proces zacjeljivanja oslobađa kemijske spojeve koji povećavaju osjećaj svrbeža, slično kao kod zarastanja kraste.

Nakon 72 sata

Pojavljuje se višak neujednačene pigmentacije dok se početna bol i oteklina povlače. To nastaje zbog prekomjerne proizvodnje eumelanina, vrste melanina, kao odgovora na pretjerano UV izlaganje, objašnjava dr. Sommerlad. To se očituje kao pjege i sunčane mrlje poznate kao solarni lentigini.

– One su često trajne, no mogu izblijedjeti u manje sunčanim mjesecima, da bi se ponovno pojavile u sunčanijem razdoblju. Neke ne izblijede čak ni zimi – kaže dr. Sommerlad.

– Važno je redovito pratiti promjene na koži, osobito madeže. Ako primijetite bilo što neuobičajeno, trebali biste posjetiti svog liječnika opće prakse, hitnu pomoć ili ljekarnika – slaže se Clare O’Connor, znanstvena savjetnica za zaštitu od sunca u Boots-u.

Nakon jedne godine

Koža pamti izlaganje opeklinama od sunca dugo nakon što vam preplanulost izblijedi. Dugoročni učinci uključuju hiperpigmentaciju koja se očituje kao neujednačena boja, pjege i sunčane mrlje, kao i „jetrene“ ili staračke mrlje. Mogu se primijetiti i sitne bore te gubitak čvrstoće – kaže dr. Sommerlad. 

Ove promjene u cjelini se nazivaju fotostarenjem i daju koži izgled prijevremenog starenja. UV oštećenje očiju može dovesti do ranog razvoja katarakte i izraslina na površini oka, poput pterigija, koje mogu utjecati na vid. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je do 20 % slučajeva katarakte u svijetu posljedica prekomjernog izlaganja UV zračenju.

Nakon deset godina

Kumulativno oštećenje DNK od ponovljenih opeklina od sunca može na kraju nadjačati mehanizme popravka kože, što dovodi do mutacija u genima koji kontroliraju stanice kože i može rezultirati prekanceroznim i kancerogenim promjenama – nastavlja dr. Sommerlad.

Znamo da melanomi nastaju složenim međudjelovanjem melanocita – stanica koje proizvode pigment – koji počinju nekontrolirano rasti i dijeliti se.

– Teško je točno odrediti kada i zašto melanomi nastaju. Znamo da su neki ljudi znatno skloniji njihovu razvoju – kaže ona.

Osobe s velikim brojem neuobičajenih madeža, poviješću opeklina od sunca i korištenjem solarija, kao i oni koji vrlo lako izgore ili imaju obiteljsku povijest raka kože, izloženiji su većem riziku.

Prema riječima dr. Sommerlad, fotostarenjem oštećena koža izgleda opuštenije, naboranije, s izraženom neujednačenom pigmentacijom, što joj daje prijevremeno ostarjeli izgled.

Evo koliko je kreme za sunčanje dovoljno

Ako želiš stvarnu zaštitu, nemoj štedjeti na količini. Preporučuje se pola čajne žličice za lice i vrat, dok je za cijelo tijelo potrebno šest punih čajnih žličica (36 grama, kaže dr. Mahto).

– Ali koristi zdrav razum, ako si krupnije građe, premala količina znatno smanjuje učinkovitost zaštite – dodaje.

Krema ili sprej – Što je bolje?

Bilo da više voliš klasičnu kremu ili sprej, dermatolozi odobravaju obje opcije.

– Obje su učinkovite ako se pravilno koriste. Sprejevi se moraju obilno nanositi i zatim dobro utrljati kako bi se osigurala ravnomjerna pokrivenost. Kreme olakšavaju vizualnu kontrolu prilikom nanošenja, ali zahtijevaju temeljitu primjenu. Što god odabrao ili odabrala, ključno je nanositi dovoljno proizvoda i ravnomjerno ga rasporediti – potvrđuje dr. Mahto.

 Koliko često trebam nanositi kremu?

– Kremu za sunčanje idealno je nanijeti 30 minuta prije izlaganja suncu, a zatim je obnavljati svaka dva sata, ili češće ako se znojiš ili plivaš. Česta pogreška koju viđam kod pacijenata je da kremu nanesu jednom i misle da su zaštićeni cijeli dan. Nažalost, to ne funkcionira tako, brojna istraživanja to potvrđuju – kaže dr. Mennie.

Također, čak i ako na bočici piše da je proizvod „vodootporan“, plivanje, znojenje i brisanje ručnikom mogu ukloniti zaštitni sloj s kože.

Kako prepoznati koja je krema za sunčanje najsigurnija za korištenje?

– Iako je SPF (Sun Protection Factor) važan, on mjeri samo zaštitu od UVB zraka, koje uzrokuju opekline od sunca. To je samo jedna strana jednadžbe zaštite od sunca – objašnjava dr. Mahto.

Za potpunu zaštitu kože, ključno je koristiti kreme označene kao ‘broad-spectrum’, odnosno one koje štite i od UVB i od UVA zraka.
 
UVA zrake prodiru dublje u kožu i glavni su uzročnik preranog starenja kože, gubitka elastičnosti, pigmentacija i povećanog rizika od raka kože.

Na što treba obratiti pažnju:

SPF 30 ili više

UVA oznaka sa zvjezdicama: najmanje 4 od 5

Logo “UVA” unutar kruga

Koji SPF faktor trebam koristiti? Ovisi li to o tipu kože?

Dr. Mennie savjetuje da bi svi trebali koristiti najmanje SPF 30 s broad-spectrum zaštitom. Ako imaš vrlo svijetlu kožu ili kožne probleme poput rozaceje ili melazme, preporučuje se SPF 50.

Također naglašava da čak i tamniji tonovi kože nisu potpuno zaštićeni od UVA zraka koje uzrokuju starenje kože i pigmentacije, iako je rizik od opeklina niži.

Što je bolje – mineralna ili kemijska krema za sunčanje?

Mineralne kreme (s cink oksidom ili titan-dioksidom) ostaju na površini kože i reflektiraju UV zrake.

– One su izvrsne za osjetljivu ili kožu sklonu aknama, kao i za trudnice, dojilje ili osobe koje zbog hormonskih promjena imaju osjetljivu kožu – kaže dr. Mennie.

Kemijske kreme obično su lakše i bolje se upijaju, ali neke mogu iritirati osjetljivu kožu, dodaje.

– Budući da obje vrste imaju prednosti i mane, vrijedi isprobati različite marke kako bi pronašao/pronašla onu koja ti najviše odgovara, jer je najbolja ona koju ćeš zapravo svakodnevno nanositi – rekla je.

Treba li se brinuti oko svakodnevnog nanošenja SPF 50? Je li istina da sadrži više štetnih kemikalija nego kreme s nižim faktorima?

– Ne, nije nužno. Viši SPF znači veću zaštitu od UVB zraka, ali ne znači da sadrži štetnije kemikalije. Kvaliteta sastojaka ovisi o formulaciji proizvoda, a ne samo o SPF vrijednosti. Sigurnosni standardi za kreme za sunčanje vrlo su strogi, pa proizvodi koji su odobreni za prodaju moraju biti sigurni za svakodnevnu upotrebu, bez obzira na SPF – objašnjava dr. Mennie.

Ako si zabrinut/a zbog sastojaka, možeš birati mineralne (fizičke) kreme sa cink oksidom ili titan-dioksidom koje su često blaže i manje iritirajuće.

Dakle, ne boj se SPF 50 – svakodnevna zaštita kože je ključna za zdravlje tvoje kože i prevenciju oštećenja!

Krema za sunčanje mi ostavlja kožu masnom ili mi izaziva prištiće – mogu li samo nositi šešir i sjediti u hladu?

Nošenje šešira i traženje hlada svakako pomaže, ali nije dovoljno za potpunu zaštitu kože.

– Krema za sunčanje štiti područja poput lica, vrata i ruku koja su često izložena suncu i nisu uvijek pokrivena šeširom ili hladom. Ako ti kreme izazivaju masnoću ili akne, isprobaj lagane, nekomedogene formule ili mineralne kreme koje su nježnije za kožu sklonu aknama. Također, postoje proizvodi specijalno formulirani za masnu ili osjetljivu kožu. Zaštita od UV zraka važna je svaki dan, pa je idealno pronaći proizvod koji ti odgovara kako bi mogao/la redovito nanositi kremu i smanjiti rizik od oštećenja kože – objašnjava dr. Mennie.

Djeluju li kreme za sunčanje koje se nanose „jednom dnevno“?

Loša vijest za roditelje koji su ih smatrali pravim spasom.

– Istraživanja su pokazala da kreme koje se nanose ‘jednom dnevno’ možda ne pružaju dovoljnu zaštitu tijekom cijelog dana – kaže dr. Mahto, koja ih nikada ne preporučuje svojim pacijentima.

– Znojenje, plivanje i brisanje ručnikom smanjuju njihovu učinkovitost, pa je najbolje kremu redovito obnavljati, bez obzira na tvrdnje o ‘jednom nanošenju dnevno – objasnila je.

Isplati li se platiti više za kremu za sunčanje? Jesu li jeftinije marke podjednako dobre?

Ne moraš potrošiti bogatstvo, kažu stručnjaci.

– Najvažnije je da krema ima broad-spectrum zaštitu, SPF 30 ili viši te da naneseš dovoljnu količinu – većina ljudi koristi otprilike pola preporučene količine. Neki skuplji proizvodi nude bolje estetske završne slojeve ili dodatne blagodati za kožu, ali na tržištu postoje i izvrsne, pristupačne opcije. Cijena ne znači uvijek i kvalitetu kada je riječ o kremama za sunčanje – objašnjava dr. Mennie.

Koji su rizici ako ne obnavljam kremu za sunčanje?

Ako ne obnavljaš kremu redovito, njezina učinkovitost opada, a aktivnosti poput plivanja mogu je potpuno ukloniti s kože, ostavljajući te nezaštićenim.

To povećava rizik od opeklina, oštećenja DNA i raka kože. Nedavni podaci potvrđuju da redovita upotreba kreme za sunčanje značajno smanjuje rizik od nemelanomskih karcinoma kože.

Hoće li preskakanje kreme za sunčanje učiniti da izgledam starije?

– To značajno povećava rizik od preranog starenja. Vidjela sam pacijente koji su brže ostarjeli jer nisu koristili zaštitu. Izlaganje UV zrakama ubrzava razgradnju kolagena i nastanak pigmentacija, pa ako ne obnavljaš kremu, oštećenja se gomilaju već nakon samo nekoliko sati – kaže dr. Mennie.

– U svojoj praksi često vidim mlađe pacijente s oštećenjima od sunca, sitnim borama i neujednačenim tonom kože – puno ranije nego što bih očekivala. To je znak da preskaču kremu tijekom oblačnih dana ili kada ‘samo nakratko izlaze. Jedno istraživanje pokazalo je da je čak 80-90% vidljivog starenja lica uzrokovano UV zračenjem. Imala sam pacijente u 30-ima s preranom pojavom bora oko očiju i na čelu, isključivo zbog povremenog izlaganja suncu – dodaje dr. Mennie.

Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA

Je li SPF u make-upu ili kremama za lice dovoljan?

– Ukratko, ne. SPF u make-upu ili kremama za lice testira se u laboratorijima na količini od 2 mg/cm², što je puno više proizvoda nego što većina nas stvarno nanese. Za postizanje navedene zaštite trebalo bi nanositi nekoliko slojeva. Zato ih treba gledati kao dodatnu zaštitu, a ne kao glavnu obranu. Osobno ne bih izašla iz kuće bez prave kreme za sunčanje, to mi je najvažniji proizvod za njegu kože i ne odričem se toga – savjetuje dr. Mennie.

Postoji li uopće sigurno tamnjenje kože?

Nažalost, dr. Mahto kategorički tvrdi da ne postoji pravo „sigurno“ tamnjenje.

– Tamna boja kože je odgovor kože na ozljedu. Kada je izložena UV zračenju, koža proizvodi više melanina kako bi zaštitila dublje slojeve od oštećenja. Čak i blagi ten ili suptilni sjaj znak su da je došlo do oštećenja DNA. S vremenom se ta oštećenja gomilaju, povećavajući rizik od preranog starenja, problema s pigmentacijom i raka kože, uključujući melanom. Također, često se pogrešno misli da je postupno tamnjenje zdravije. Nažalost, svako namjerno tamnjenje, bilo da je riječ o suncu ili solarijima, nosi rizike – savjetuje dr. Mennie.

Može li se poništiti oštećenje od sunca? Ako da, kako?

Iako se ne može potpuno poništiti osnovna šteta uzrokovana izlaganjem suncu, kožu je moguće tretirati nakon toga proizvodima za njegu poslije sunčanja koji hlade i hidratiziraju kožu. 

– Losioni s aloe verom mogu imati osvježavajući učinak na kožu – objašnjava doktorica. Također je važno piti puno vode kako biste ostali rashlađeni i spriječili dehidraciju.

Iako je prevencija bolja od liječenja, neki sastojci u kozmetici mogu pomoći u poboljšanju teksture i čvrstoće kože, poput retinoida i peptida, dok retinoidi također pomažu u smanjenju tamnih mrlja. 

– Niacinamid i antioksidansi poput vitamina C mogu pomoći i kod hiperpigmentacije.

– Klinikama dostupni tretmani poput intenzivnog pulsnog svjetla (IPL), laserskog pomlađivanja, kemijskih pilinga i microneedlinga također mogu ciljano djelovati na hiperpigmentaciju i opuštenost kože, ali ti tretmani nisu prikladni za svakoga i mogu biti skupi jer može biti potrebno više tretmana.

Donosimo ukratko top savjete za učinkovitu zaštitu od sunca: