Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u emisiji Otvoreno najavio je da Hrvatska ne ostaje samo na ideji, već i konkretno radi na realizaciji projekta nuklearne elektrane.

„Ne razmišljamo samo, nego i operativno radimo na realizaciji tog projekta. Prvi korak bio je osnivanje radne skupine koja priprema zakon o nuklearnoj energiji. Nadam se da će do kraja godine zakon biti pred Saborom i usvojen”, poručio je Šušnjar.

Naglasio je kako pitanje nuklearne energije ne treba promatrati ideološki, već strateški. „Ako želimo biti energetski neovisna zemlja, moramo ići u tom smjeru. To je smjer kojim ide cijeli moderni svijet i bez toga nema energetske stabilnosti”, rekao je ministar, podsjetivši da EU planira izdvojiti čak 240 milijardi eura za ulaganja u nuklearnu energiju.

Struka će odlučiti o lokaciji

Šušnjar je poručio da će odluka o mogućoj lokaciji elektrane biti u rukama stručnjaka te da je u radnu skupinu uključeno domaće znanje. Podsjetio je da je hrvatska stručnost već bila ključna u gradnji Nuklearne elektrane Krško te najavio revitalizaciju studija nuklearne energetike na zagrebačkom FER-u.

Trenutno Hrvatska iz Krškog dobiva oko 16 posto električne energije. „Nuklearna energija je bazna i stabilna, uz obnovljive izvore nužna za sigurnost mreže”, rekao je Šušnjar, naglašavajući da država mora štititi dugoročni interes, a ne samo kratkoročnu zaradu privatnih energetskih tvrtki.

Sigurnost i povijest planova

Član Uprave NE Krško Saša Medaković istaknuo je da su moderni reaktori „izuzetno sigurni objekti” te da je Krško nadograđeno na razinu najnovijih tehnologija. „Rizici postojećih elektrana danas su u svakodnevnom kontekstu zanemarivi”, rekao je.

Duško Ćorak, osnivač tvrtke Inetec, podsjetio je da je Hrvatska već 1970-ih imala plan za gradnju vlastite nuklearne elektrane, s predloženim lokacijama kod Ivanićgrada i na Dunavu. Projekti su zaustavljeni nakon černobilske nesreće 1986. godine i kasnijeg moratorija.

Novi izazovi i mali modularni reaktori

Prema Medakoviću, današnja izgradnja nuklearne elektrane daleko je zahtjevnija zbog regulatornih procedura i političkih čimbenika. „Nuklearna elektrana nije samo objekt, već i cijeli ekosustav – od istraživanja i industrijske podrške do rješavanja pitanja otpada”, rekao je.

Ćorak je dodao da se u svijetu sve više razvijaju mali modularni reaktori, od kojih je u razvoju više od 80 projekata. „Naša tvrtka sudjeluje u testiranju dvaju takvih reaktora. Novi koncepti nude veću učinkovitost, fleksibilnost i sigurnost te mogu nadopuniti obnovljive izvore energije”, istaknuo je.

Ministar Šušnjar procjenjuje da bi izgradnja nove nuklearne elektrane u Hrvatskoj trajala najmanje pet do deset godina, uz politički konsenzus i uspostavu regulatornog tijela. Dodao je da Vlada već razgovara s ponuđačima tehnologija te da Hrvatska ima snažnu međunarodnu podršku, potvrđenu i na inicijativi Tri mora u Varšavi.