Nakon lavine negativnih komentara Kličko je odustao od te tvrdnje, objavivši na Facebooku da su „teritorijalni ustupci u suprotnosti s nacionalnim interesima” te da se Kijev „do zadnjeg trena treba boriti protiv njihove implementacije”. 

Američki predsjednik Donald Trump i njegovi pregovarači s druge strane vjeruju da je jedini put prema dovršetku rata u Ukrajini to da Kijev prizna da neće dobiti dio teritorija koje su ruske trupe osvojile od početka svoje invazije. 

Foto: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS

Kličkova izjava, pa njezino povlačenje, uz nekoliko anketa provedenih nakon tri godine rata pokazuju da većina Ukrajinaca ne želi ustupiti Rusiji teritorij u zamjenu za prekid vatre. 

Ta istraživanja objašnjavaju zašto ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, za kojeg se očekuje da će se ponovno kandidirati za tu funkciju, odbija Trumpov pritisak da ustupi teritorij u pregovorima o prekidu vatre. 

Anketa agencije Gradus Research u ekskluzivnom posjedu Reutersa pokazuje da gotovo tri četvrtine Ukrajinaca ne smatra odricanje od teritorija načinom za dovršetak rata. 

– Većina ispitanika vjeruje da je glavni ratni cilj Rusije uspostaviti punu kontrolu nad njihovom zemljom. Ukrajinski teritorijalni ustupci ne smatraju se kompromisom i garancijom mira – baš suprotno, tvrdi se da će samo osnažiti agresora – stoji u bilješkama Gradusa. 

Rusija odbacuje da želi kontrolu nad Ukrajinom, no njezine snage su na početku invazije stigle do ulaza u Kijev, prije no što su ih ukrajinske snage odbacile do trenutačnih položaja na jugu i istoku. 

Ukrajinske ankete provedene ovaj tjedan pokazuju da 40 posto ispitanika vjeruje da bi čak i u slučaju ustupaka mir bio privremen i neodrživ.

Dodatnih 31 posto vjeruje da ustupci ne bi uopće doveli do mira. 

Rusija u ovom trenutku kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući poluotok Krim kojeg je anektirala 2014., kao i velike dijelove četiri druge regije istočne i jugoistočne Ukrajine. 

Prema američkim pregovaračima, mnogi europski saveznici Kijeva, te čak i dio Ukrajinaca u privatnim razgovorima priznaje da će Ukrajina morati prihvatiti odricanje od dijela teritorija. 

Ukrajinci su iscrpljeni i suočeni s većim i jačim neprijateljem. Njihovi pokušaji da Rusiju potisnu na bojnom polju propali su, a njihovi zapadni partneri nisu im dali dovoljno vojne pomoći da bi postigli odlučujuću pobjedu.

Zelenski također priznaje da Ukrajina nema snage vojno vratiti teritorije u borbi protiv mnogo snažnijeg neprijatelja, no naglašava da bi prepuštanje teritorija bilo suprotno ustavu. 

Ipak, protivljenje ustupanju teritorija slabi.

Podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazali su da je u ožujku 39 posto podržavalo teritorijalne ustupke, u usporedbi sa samo 10 posto u svibnju 2022.

Međutim, utvrđeno je i da je u ožujku 50 posto Ukrajinaca odbacilo ideju da se Rusiji ikada predaju teritoriji, što je jedan posto manje u odnosu na prosinac.

Podaci drugog instituta – Centra Razumkov iz ankete provedene u veljači i ožujku pokazali su da je gotovo 82 posto ispitanika bilo protiv bilo kakvog formalnog prihvaćanja da su teritoriji okupirani.

– Definicija teritorijalnih ustupaka koju bi više od polovice stanovništva teška srca prihvatilo je de facto priznanje okupacije bez de jure priznanja – rekao je Anton Hrušetskij iz KIIS-a, dodajući da bi zemlja zauzvrat morala dobiti sigurnosna jamstva.

Osim Kličkova kratkotrajnog ‘izleta’, nijedna istaknuta osoba u ukrajinskoj politici ili javnom životu ne pokušava potaknuti nacionalni razgovor o potrebi priznavanja gubitka teritorija.

Evhen Mahda, politički analitičar u Kijevu, rekao je da je potreban dijalog između vodstva zemlje i društva o odricanju od teritorija kako bi se osiguralo široko prihvaćanje potencijalnog sporazuma.

– Nažalost, moramo biti realni – rekao je Mahda o uvjetima sporazuma o okončanju rata, napominjući da mnogi Ukrajinci još uvijek doživljavaju razgovore o kompromisu oko teritorija kao izdaju.