Mrtvo more je izgubilo trećinu svoje površine, izbijaju i krateri



Mrtvo more, spektakularno slano jezero između Izraela, okupirane Zapadne obale i Jordana, izgubilo je trećinu svoje površine od 1960., a povlačenje vode za sobom ostavlja mjesečev pejzaž, zemlju bijelu od soli izbušenu kraterima.

POGLEDAJTE VIDEO: Isušivanje Mrtvog mora

U zlatno doba u prekrasnom mjestu Ein Gedi posjetitelji su se šezdesetih godina mogli kupati u bazenima sa zagrijanom vodom, a zatim skočiti u Mrtvo more.

Danas je to prošlost jer depresije se mogu učas formirati i postići dubinu veću od od deset metara, a umnožile su se u dvadeset posljednjih godina na obalama jezera

Kako se voda povlači za sobom ostavlja naslage podzemne soli. Kada kiši, slatka voda ulazi u tlo i rastapa sol pa kako nema potpornja zemlja se urušava i formira kratere.

Grad duhova

Nekada turističko naselje Ein Gedi danas je grad duhova, izobličen kraterima u kojem su plantaže datulja napuštene i milijuni šekela uloženih u turizam otišli su u vjetar.

Ittai Gavrieli, znanstvenik s Geološkog instituta u Izraelu kaže da se tisuće dolaca formira sa svake strane Mrtvog mora. Ti opasni krateri, no također ‘jedinstveni i čudesni’ izravna su posljedica isušivanja jezera od 70-ih godina zbog devijacije rijeke Jordan i sve veće eksploatacije minerala.

Danas Mrtvo more prima tek 10 posto vode u odnosu na prijašnje razdoblje jer Izrael i Jordan imaju povećane potrebe za pitkom vodom i navodnjavanjem.

Isušivanju Mrtvog mora pridonosi i zatopljenje, pa je primjerice u srpnju 2021. u Sodomi jugozapadno od Mrtvog mora bilo izmjereno 49,9 stupnjeva Celzijevih.

Gidon Bromberg, izraelski direktor nevladine organizacije Ecopeace, objašnjava da su ti krateri ‘osveta prirode’ čovjeku za ‘nedopustivo djelovanje’.

– Nećemo uspjeti vratiti Mrtvo more u prijašnje stanje, no želimo da se razina vode barem stabilizira – kaže Bromberg.

Neizbježivo propadanje

Njegova organizacija okuplja jordanske, palestinske te izraelske znanstvenike i zagovara povećanje desalinizacije Sredozemnog mora kako bi se rasteretilo Galilejsko jezero i rijeka Jordan koja se ulijeva u Mrtvo more te bi u tom slučaju donosila više vode. Ecopeace želi i da industrija podnese svoj dio odgovornosti plaćanjem većih poreza.

Jordansko ministarstvo za vodu smatra da rješenja treba tražiti na međunarodnoj razini koju treba više upoznati s problemom Mrtvog mora.

U lipnju je Jordan, jedna od država koja ima najveći manjak vode, odustala od gradnje kanala koji bi povezivao Crveno s Mrtvim morem, a trebao se izvesti u suradnji s Izraelom i Palestincima. Umjesto tog kanala jordanske vlasti odlučile su graditi tvornicu za desalinizaciju kako bi povećale opskrbu pitkom vodom. No čak i da je kanal bio izgrađen, on sam ne bi mogao spasiti jezero, kaže Eran Halfi, hidrolog sa Znanstvenog instituta Arava.

– Mrtvom moru nedostaje milijarda metara prostornih vode na godinu, a kanal bi mogao dovesti 200 milijuna kubičnih metara – objašnjava Halfi.

Znanstvenici smatraju da je povlačenje Mrtvog mora neizbježivo u stotinu idućih godina i da će se krateri nastaviti širiti. No nakon toga jezero bi moglo vratiti ravnotežu jer kako se njegova površina bude smanjivala, voda će postajati slanija i hlapljenje će usporiti.

Takvu budućnost u kojoj će ‘more, danas amputirano, možda jednog dana povratiti ravnotežu’, Alison Ron iz Ein Gedija odbacuje i krivi čovjeka jer se igrao s prirodom te zaključuje da ‘bismo se trebali bismo se sramiti što smo dopustili da se to dogodi’.



Source link

Vaša iskustva i mišljenje ...