Dvije godine nakon odrona i osam mjeseci nakon što je 24sata objavio uzroke urušavanja brda otpada na zagrebačkom odlagalištu Jakuševec, stigla je i službena potvrda tih navoda. Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, Ivan Novaković, objavio je službeni nalaz sudskog vještaka prema kojem je glavni uzrok odrona nakupljanje vode u odlagalištu otpada. To vještačenje nije naručio Grad Zagreb, Zagrebački holding niti bilo koja zainteresirana strana, već je Općinski sud u Zagrebu angažirao multidisciplinarni tim vještaka kako bi utvrdili uzroke urušavanja.

– Bili smo u pravu oko uzroka odrona na Jakuševcu. Utvrđeno je da je ključni problem zadržavanje vode u odlagalištu, što se događa zbog neadekvatnog projektnog rješenja. Nažalost, to zadržavanje vode nije nova pojava. Prepoznato je još ranije, ali nisu provedene odgovarajuće mjere kako bi se pojačala drenaža ili na drugi način riješio problem – izjavio je Novaković. U prvom odronu, prije dvije godine, nije bilo ozlijeđenih, no drugi veliki odron doveo je do stradavanja trojice radnika, od kojih je jedan ostao bez ruke. Prema ovom nalazu, malo je vjerojatno da će itko za nesreću odgovarati.

Projekt sanacije Jakuševca izradio je IGH, a već 25 godina postoje manjkavosti u sustavu odvodnje vode i otplinjavanja. Prethodne uprave Holdinga bile su svjesne tih problema te su u međuvremenu provedena određena poboljšanja, ali ona još uvijek nisu dovoljna. Prema obećanju gradske uprave na čelu s Tomislavom Tomaševićem, odlagalište bi trebalo biti zatvoreno do 2028. godine, kada bi trebao biti izgrađen Centar za gospodarenje otpadom na Resniku. No, rok je vrlo kratak s obzirom na složenost projekta. Postavlja se pitanje: ako su isti nedostaci poznati godinama, zašto je urušavanje došlo baš 2023. godine?

Uz dva velika odrona, dogodio se i jedan manji. Vještačenje je pokazalo da je glavni okidač bila ekstremna količina oborina koje su danima padale, dok je s druge strane kazeta ostajala duže otvorena.

Nakon što se u Zagrebu počelo više reciklirati i odvajati otpad, na Jakuševec stiže znatno manje miješanog otpada, koji se potom kontrolirano zatrpava. Sugovornik upoznat s vještačenjem pojasnio je da se ranije, kada su količine otpada bile veće, on brže sabijao i prekrivao zemljom i folijom. Smanjenjem količine otpada, kazete su ostajale dulje otvorene, pa su bile izloženije kiši koja je te godine padala iznimno obilno i danima bez prestanka.

– Pomalo paradoksalno, ali upravo zbog manje količine otpada i većeg odvajanja došlo je do većeg nakupljanja vode u tijelu odlagališta – izjavio je sugovornik upoznat s vještačenjem za 24sata još u veljači ove godine.