Novinarka Ressa dobila Nobela, a ovako je govorila za 24sata: ‘Stalno dobivam poruke mržnje’

Filipinska novinarka Maria Ressa i ruski novinar Dmitrij Muratov ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za mir zbog svoje hrabre borbu za slobodu govora, objavljeno je u petak u Oslu. 

– Dezinformacije su jako opasne. Najveći dio našeg novinarskog zadatka je navigirati kroz hrpu plasiranih laži iz cijelog svijeta. Bitno je da zadržimo ljudskost dok svijet plasira strah i nasilje – rekla nam je Maria Ressa.

Zbog svog doprinosa u borbi protiv lažnih vijesti 2018. godine je prema izboru Time magazina proglašena za osobu godine.

Njezin angažman za promicanje vrijednosti novinarske struke je beskompromisan. Nedavno joj je uručena i prestižna nagrada UNESCO-a za slobodu novinarstva. Ressa je zbog kritičkog izvještavanja o vlasti izazvala bijes predsjednika Rodriga Dutertea te postala meta organiziranih kampanji i žrtva sudstva. Duterte joj je upućivao i prijetnje da će ju zatvoriti iza rešetaka. Javno je diskriditirao njezin profesionalni rad, prozvao ju za lažne vijesti i nazvao američkom plaćenicom.

– Macho populist koji šireći prijetnje i strah osvaja i vlada – rekla je Reesa, koja ipak strahuje za svoj život.

Kaže kako je vlada stvorila dezinformacijsku mrežu pa ljudi više nisu sigurni što je istina. Također je bila izložena kontinuiranoj kampanji rodnog zlostavljanja na društvenim mrežama, prijetnjama i uznemiravanjima. U jednom je trenutku putem Facebooka primala prosječno preko 90 poruka mržnje na sat. Ističe kako joj je Facebook pomogao u skidanju i blokiranju poruka, ali da joj filipinska policija nije htjela pružiti nikakvu zaštitu.

– 26 lažnih profila na društvenim mrežama može utjecati na tri milijuna postojećih računa – zaključila je Ressa koja je napravila istraživanje na tu temu.

Kao što smo u posljednje vrijeme mogli vidjeti po pitanju ‘cijepite se protiv korone ili ću vas strpati u zatvor’ predsjednik Duterte je poznat po tome da provodi vladavinu straha, a ljudima u javnim i medijskim nastupima prijeti da će ih ubiti. Uvjeren je kako je to ultimativni recept da se drži na funkciji što dosadašnji izbori na Filipinima nisu porekli. 

‘Ostani kod kuće ili ću te ubiti’ – samo su neke od izjava kojima je ukazivao na policijski sat s ciljem sprečavanja kriminala. Na početku svog madata 2016. godine u intervjuu koji je dao Ressi, ispred kamerama je priznao kako je ubio troje ljudi te da bi ponovno ubio. Pokazao joj je listu ljudi za odstrijel i od tada su ti ljudi počeli umirati. Obratio se stanovnicima Filipina i obećao im da će biti krvavo.

– Kriminalci koji se pretvaraju da su političari – zaključila je Ressa u razgovoru tijekom video kontakta.

Od trenutka kada je predsjednik Duterte došao na vlast započeo je rat protiv narkotika. Ubijeno je preko 20 tisuća ljudi. Prema uputama predsjednika u njegovih prvih šest mjeseci madata ubijeno je čak 7.000 ljudi, navodi Amnesty International. Maria Ressa kaže kako je u većini slučajeva riječ o mladim muškarcima, većinom iz siromašnih urbanih dijelova. ‘Rat protiv droge’ je zapravo rat protiv siromašnih ljudi.

“Osjećaš li se sigurno? Bojiš li se?” – pitali smo novinarku.

 – Ne osjećam se sigurno. Nedostaju mi stara vremena, ali o tim napadima razmišljam kao onečišćenju. Moram se nositi s tim. Izgovaram pozitivne molitve i krećem se prema naprijed. Usvojite moj strah, pripremite se unaprijed – rekla nam je Ressa.

Kad je stupio na dužnost, Duterte je u slučaju organiziranih kriminalaca i onih koji su se opirali uhićenju, policiji dao naredbu da ‘pucaju i ubiju’. ‘Lista za odstrel’ sadrži imena onih koji su navodno povezani s upotrebom ili trgovinom drogom i diktira tko je na meti policije. Međutim, popis imena koja imaju nije službeno potvrđen. Postoje podaci da su slučajevi pogrešne identifikacije doveli do ubijanja ljudi koji nisu povezani s trgovinom drogom. Amnesty International izvještava kako je policija pucala na nenaoružane ljude, uključujući i one koji su se predali.

U međuvremenu, niti jedan policajac nije procesuiran ili razriješen dužnosti u vezi s ubojstvima tijekom policijskih operacija s drogom. Duterte je implicirao nekažnjavanje policijskih službenika koji ubijaju, rekavši da “policija i vojnici nikada neće ići u zatvor, ne pod mojom vladavinom”. Zatvori su nadmašili svoje kapacitete, a jedan zatvor u Manili drži gotovo pet puta više zatvorenika nego što je predviđeno.

– Ne možeš ubijati mlade, ako želiš očistiti ulice – kaže Ressa.

No, mjesta za kritike pod Duterteovom vladavinom nema. Tijekom jednog intervjua s njim koji možemo vidjeti u dokumentarcu ‘1000 rezova (A Thousand cuts) Ressa mu je jasno rekla svoje mišljenje – “Vi kao predsjednik branite konstituciju, za zakon je potreban mir.” 

Diskreditiranje u poslovnom i privatnom smislu nije bio jedini izazov s kojim se Resssa susrela zbog neovisnog izvještavanja. Nedavno je osuđena zbog cyber klevete na sudu u Manili. Uložila je žalbu u slučaju zbog kojeg bi mogla biti osuđena na šest godina zatvora. Ostali slučajevi protiv nje su u tijeku. Pitali smo je na koji način uspijeva financirati sve sudske parnice.

– U vezi s pravnim naknadama imali smo puno pomoći! Od crowdfundinga, donatora koji su nam pomogli pa sve do našeg vlastitog održivog poslovnog modela – rekla nam je Ressa.

Trećina prihoda iz Rapplera, nastavila je, gdje zapošljava 100 medijskih djelatnika išla je na finanicranje odvjetnika. Iz straha od predsjednikove politike 45 oglašivača je odustalo od oglašavanja u Rappleru.

Duterte se suočio s međunarodnim pozivima da odustane od svih optužbi protiv reporterke, ali molbe su zanemarene. Marilù Mastrogiovanni, predsjednica žirija koji dodjeljuje svjetsku nagradu za slobodu tiska UNESCO “Guillermo Cano” kaže kako je Ressina ustrajana borba za slobodu izvještavanja primjer mnogim novinarima širom svijeta”.

Naizostavno je spomenuti kako je Ressa napisala dvije knjige. “Sjeme terora: Očevidac najnovijeg operativnog centra Al-Qaede u jugoistočnoj Aziji” i “Od Bin Ladena do Facebooka: 10 dana otmice, 10 godina terorizma”. Inspiracija za drugu knjigu je bilo osobno iskustvo u kojem je Ressa vodila krizni tim u slučaju otmice novinarke Ces Drilon i njezina tima od strane džihadističke skupine Abu Sayyafa 2008. godine. Uz podršku filipinske nacionalne policije i oružanih snaga bila je na čelu pregovora sa terorističkom skupinom kako bi talačka kriza završila uspješno.  

Source link

Vaša iskustva i mišljenje ...