Kad je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uručio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću Red kneza Jaroslava Mudrog, zvanog “zet Europe”, u toj gesti nije bila samo formalna državna počast, nego i svojevrsna simbolika. Povijest i suvremenost spojile su se u jednoj svečanosti jer iza tog odlikovanja stoji priča o dvama državnicima, odvojenima stoljećima, ali povezanima putem europske orijentacije, diplomatskih vještina i vođenjem države. Naime, itekako je simbolično što je hrvatski premijer primio upravo odlikovanje kneza Jaroslava Mudrog, a ne nekog drugog ukrajinskog velikana.

Jaroslav Mudri, knez Kijevske Rusi iz 11. stoljeća, jedan je od najvećih vladara srednjovjekovne Europe. Njegova vladavina bila je sinonim za jačanje institucija, izgradnju velikih katedrala i pisanje zakonika “Ruska pravda”, temelja pravnog poretka istočne Europe. Nije ga krasila samo vojna moć, nego i sposobnost diplomatskog povezivanja. Njegove kćeri udavale su se za europske kraljeve, pa je Kijev tog doba s pravom prozvan “punicom Europe”. Jaroslav je znao da budućnost njegova naroda leži u povezivanju s europskim svijetom, a ne u izolaciji. Zato je i ostao zapamćen kao vladar vizionar, koji je svoju državu utkivao u tkivo kontinenta. Danas ga kao svog praoca svojataju i Ukrajinci i Rusi. Ime Jaroslava Mudrog nosi i ruska fregata koja patrolira Baltičkim morem, a njegovo lice pojavljuje se na novčanici Ukrajine i Rusije.

Andrej Plenković, hrvatski premijer s gotovo desetljećem staža na čelu Vlade, svoju je političku reputaciju gradio u Bruxellesu kao jedan od najprepoznatljivijih europskih političara s prostora srednje Europe. Njegovo iskustvo u Europskom parlamentu, gdje je bio predsjednik izaslanstva za Ukrajinu, stvorilo je temelje današnjih odnosa Hrvatske i Kijeva. Upravo ta uloga, ali i njegova kasnija bezrezervna potpora Ukrajini u trenucima najveće krize učinili su ga jednim od najpouzdanijih partnera Zelenskog i ukrajinskog naroda. Ime Andreja Plenkovića spominje se i danas kroz moguću funkciju specijalnog povjerenika Europske komisije za Ukrajinu ako se u budućnosti oformi to mjesto. U Europskoj komisiji, naime, smatraju, kako je nedavno objavio Express, da Plenković taj posao može kvalitetno i profesionalno raditi te da ima znanje, a i vještine za takvu poziciju. Slične kakve je, a povijest to svjedoči, imao i Jaroslav Mudri u svoje doba.

U devet godina premijerskog mandata, voljeli ga ili ne, činjenica je da je Plenković Hrvatsku usidrio u euroatlantske strukture. Hrvatska je uvela euro, ušla u Schengen i učvrstila status države unutar Europske unije. 