Pred hrvatskom poljoprivredom najteža jesenska sjetva do sada

Pred hrvatskom poljoprivredom je najteža jesenska sjetva u povijesti, ocjenjuje u ponedjeljak za Hinu član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić, navodeći kako je gorivo primjerice poskupjelo dva do tri puta.

“Nikad u povijesti cijene gnojiva nisu otišle dva do tri puta gore. Gnojivo koje je koštalo 200, danas košta 800 kuna. To se nikada do sada nije dogodilo u godinu dana”, kaže Brlošić.

Novca za sjetvu nema i to je problem, kazao je napominjući kako je jako puno upita poljoprivrednika smiju li sijati svoju pšenicu.

Zakon naime kaže da pšenica mora biti tretirana, a pravilnik nije još donesen, rekao je Brlošić te dodao kako je Ministarstvo poljoprivrede na to upozoreno, no već je kasno.

“Sjeme pšenice nije jeftino, točnije preskupo je. Cijena se kreće od pet do šest kuna za kilogram što je također veliki trošak za poljoprivrednike. Posije li ratar svoje sjeme to ga može koštati oko dvije i pol kune po kilogramu, a ako ga ide kupovati trošak će biti duplo veći”, kazao je Brlošić.

Osim toga, kaže kako je cijena mineralnog gnojiva toliko visoka da ga je zapravo neisplativo ga koristiti, izuzev kod “dobrostojećih” gospodarstava koja su ove godine zasijala kulture koje će im donijeti kakvu-takvu dobit.

Problem je što proljetne kulture koje se sada skidaju, izuzev suncokreta, bilježe debeli minus tako da nema novaca da se krene u novu sjetvu, ističe Brlošić.

Stoga smatra da će većina poljoprivrednika koji se odluče sijati, ići s minimalnim ili gotovo nikakvom primjenom umjetnih gnojiva.

Čekat će se proljeće kako bi se vidjelo je li stanje nešto bolje, a bude li tako, vjerojatno će se baciti nešto više gnojiva. Ako ne, smanjena količina mineralnog gnojiva rezultat će i takvim urodom, upozorava Brlošić.

Procjenjuje da će pšenice biti zasijano vjerojatno kao i lani, oko 130 tisuća hektara ili možda desetak posto manje, jer će ljudi ići više u sjetvu ječma s obzirom da nije toliko zahtijevan po pitanju gnojidbe. Tako da bi se, kaže, mogle povećati površine pod ječmom.

Vladine mjere zasad se prelomile na proizvođačima

Brlošić kaže da HPK-ov proračun pokazuje trošak proizvodnje za pšenice ovu 2023. godinu, završno sa skidanjem usjeva, koji po trenutnim cijenama iznosi oko 14 tisuća kuna po hektaru, odnosno četiri do pet tisuća kuna više nego godinu ranije.

Što se tiče mjera Vlade koje su predstavljene u četvrtak i ograničavanja cijena određenih proizvoda, Brlošić kaže kako je u četvrtak cijena ulja s 19,99 kuna za litru pala na 15,99 kuna, a u petak je izašla nova kotacija cijena suncokreta gdje je cijena sa 4,5 kuna pala na 4,10 kuna.

Ima li to veze, ne želim ulaziti, ali desilo se dan nakon što je Vlada izašla s mjerama, kazao je Brlošić.

“Nakon najave vladinih mjera cijena suncokreta pala je za 40 lipa za kilogram, što seljacima donosi ukupno 50 milijuna kuna manje. Pitamo se tko je kome pomogao”, kaže Brlošić.

Pritom je, kako je naveo, cijena suncokreta u Mađarskoj i Srbiji 4,70 kuna.

“U prvom danu su dakle jedino poljoprivrednici ti koji su izgubili”, kazao je te dodao da je, što se ulja tiče, primarni proizvođači ti na kojima se prelomilo.

Prvi rezultat mjera je da su gubitnici primarni poljoprivredni proizvođači, ocjenjuje Brlošić i dodaje kako očekuju da vlada donese mjere pomoći od posljedica suše, s obzirom da ih u paketu mjera koji je predstavljen nema.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović kaže kako jesenska sjetva koja će krenuti ovih dana, otvara pitanje koliko će poljoprivrednici imati novca za ulaganje u sjetvu pšenice i jesu li zbog dobrih otkupnih cijena i usred globalnih poremećaja ipak uspjeli sačuvati nešto novca za novu sjetvu, koja je daleko skuplja od prošlogodišnje.

Činjenica je, kaže, da bi se zbog suše mogle povećati površine zasijane pšenicom, uz odustajanje od proljetnih kultura, jer su one (kukuruz, soja, suncokret…), svake godine na udaru klimatskih promjena i to uglavnom suše koja ratarima stvara gubitke.

“Zabrinjava hoće li u nedostatku novca ratari sijati svoje necertificirano sjeme i u prihrani zbog visokih cijena rabiti dovoljno umjetnog gnojiva. To bi se moglo iduće godine negativno odraziti na prinose pšenice”, smatra Kuskunović.

Navodi kako je otkupna cijena pšenice ove godine bila daleko veća nego prethodnih, no unatoč tome zarada na pšenici nikako ne može pokriti ogromne troškove za novo ulaganje, a za sada nema definiranih mjera države kako će pomoći seljacima u jesenskoj sjetvi.

Najčitaniji članci

Source link

Vaša iskustva i mišljenje ...