Prvi je dan najavljenog bijelog štrajka sudaca. Sucima su se pridružili i državni odvjetnici, a koplja se lome i oko uspješnosti štrajka te postotka otkazanih ročišta. 

Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec ustvrdio je kako su pojedini napisi u medijima da je UHS odbio dvije ponude Vlade – netočni.

– Mi nismo prihvatili materijalna prava, i to jedanput, prošlu srijedu, nismo dvaput odbijali kako se to u medijima govori jer nikakvu novu ponudu nismo dobili – rekao je u emisiji Otvoreno.

Kazao je kako suci traže ono što je dogovoreno u proljeće 2023. godine.

– Samo tražimo ono što smo dogovorili u svibnju 2023., a to je da će se u drugoj fazi riješiti pitanje indeksacije plaća, platnih razreda i eventualno, materijalnih prava koja će se dogovoriti – nastavio je.

‘Postigli dogovor o koracima koji idu u smjeru poboljšavanja’

Ministar pravosuđa Ivan Malenica kazao je kako je postignut dogovor o koracima koji idu u smjeru poboljšavanja statusa sudaca još nakon prvog štrajka.

– Mi smo u svibnju 2023. imali štrajk sudaca koji je trajao dva tjedna. Tijekom tog štrajka i neposredno nakon njega, sastali smo se i dogovorili korake koji idu u tom smjeru poboljšavanja statusa sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Znatno smo povećali plaće svih sudaca i državnih odvjetnika. Tim izmjenama, najviše su povećane plaće sucima prvog stupnja – za 583 eura neto – rekao je.

Govoreći o radnoj skupini, potvrdio je kako se sastala samo dva puta, ali je i odbacio tezu da se samo u dva navrata razgovaralo o izmjenama zakona.

– Drugi korak je bio nastavak razgovora o indeksaciji. Formirali smo radnu skupinu koja je nastavila sa radom. Ona se sastala dva puta, a nekoliko sastanaka je održano s Udrugom hrvatskih sudaca. Budući da u radnoj skupini nismo mogli uskladiti stavove o indeksaciji i platnim razredima, vodili smo razgovore izvan te skupine – istaknuo je.

Prof. dr. sc. Viktor Gotovac komentirao je raspravu koja se povela o tome imaju li suci pravo na štrajk te što znače “mjere upozorenja”.

– Staro načelo rimskog prava je da nešto možete nazvati kako hoćete, ali sadržaj će definirati o čemu se radi. Činjenica da se ne obavljaju neki poslovi sudaca za vrijeme mjera – je uskraćivanje jednog dijela rada. Uskraćivanje rada, kojim se namjerno drugoj strani u izvjesnost stavlja nastanak štete – predstavlja jednu jednostavnu i jasnu definiciju štrajka – rekao je.

Uloga sudova

– Mi se naravno, vjerojatno nikad nećemo naći u poziciji da to nedvojbeno utvrdimo jer bi to trebali utvrditi sudovi. Oni bi trebali utvrditi je li to štrajk te je li zakonit ili ne. Ova situacija nije predviđena. Ovdje imamo jedan oblik poduzimanja jedne državne vlasti protiv druge dvije. U tom pogledu, ovdje se radi o nečem što ide u dublju teoriju funkcioniranja države. Ne radi se o radnom pravu – nastavio je.

– Kada bi se dogovorili da je ovo štrajk, to ne bi mogao biti zakonit štrajk. Postoji puno predfaza koje nisu poduzete – istaknuo je.

Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš ustvrdio je kako odvjetnici i stranke u ovoj situaciji nisu igrači, nego žrtve.

– Imam osjećaj da smo promatrači, a nismo igrači. Ne sudjelujemo u pregovorima, ali su stranke i odvjetnici kolateralne žrtve. Zamislite da se vi pripremite za emisiju, pripremite se, pozvali ste nas i prije emisije vam kamermani kažu: “mi nismo zadovoljni, nećemo odraditi emisiju” – rekao je.

Napomenuo je kako svako odgođeno ročište odvjetnicima znači gubitak prihoda te podsjetio da su prošle godine zbog štrajka bez prihoda bili tri mjeseca.

– Svako odgođeno ročište odvjetnicima znači gubitak prihoda. Prošle godine nisu imali prihode puna tri mjeseca, ne samo zbog sudaca, nego i zbog štrajka sudskih službenika i namještenika. Odvjetnici nisu imali prihode, a morali su plaćati davanja. Ugroženo je poslovanje odvjetnika – porulčio je.